Autor: ANICA VILJAC
VAŽNOST PREHRANE
«Neka ti hrana bude lijek, a tvoj lijek neka bude hrana»
Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Još je Hippocratus govorio: «Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naše zdravlje, naša snaga i naš život…..»
Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji, sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta o zdravoj, uravnoteženoj prehrani može poboljšati zdravstveno stanje pacijenta, a zdrav način života i prehrane mogu učiniti preduvjete u suzbijanju mnogih kroničnih i degenerativnih bolesti.
Gotovo sve bolesti u organizmu nastaju zbog prevelike količine otpadnih kiselina koje ostaju u tkivima kao proces metabolizma. One otpadne kiseline koje organizam ne može izlučiti, on ponovo upija iz debelog crijeva i preko jetre šalje ih u krvotok, te odlaže u tkivima. Upravo u tkivima odložene otpadne kiseline određuju hoće li naš organizam biti zdrav ili bolestan.
Hormonska ravnoteža također je vrlo važna za zdravlje organizma, a emocije i misli i te kako utječu na tu uravnoteženost.
Pravilnom prehranom se održava dobro zdravlje, zadovoljavaju se energetske potrebe, omogućuje se obavljanje fizičkog rada, a ne manje važan aspekt pravilne prehrane čine i njena organoleptička svojstva. Na razvoj koncepta pravilne prehrane , utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane, kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i «civilizacijskih» bolesti.
Hrana se dijeli na lužnatu i kiselu i to prema kemijskoj reakciji koju izaziva u organizmu. Dokazano je da otpadne kiseline napadaju zglobove, tkiva, mišiće, organe i žlijezde, što posljedično smanjuje funkciju pojedinih organa u organizmu i dovodi do bolesti.
Gotovo da nema pravila kako ispravno provoditi prehranu. Na pitanje što, kako i zašto jedemo svatko će od nas dati neki odgovor i on će zasigurno biti opravdan i prihvatljiv. No, postavimo li pitanje o tome koliko su pravilne naše prehrambene navike, mnogi će se od nas zbuniti jer nije lako odgovoriti na to pitanje. Svaki je organizam jedinstven i svaki traži određeni tretman kada je prehrana u pitanju.
Suvremeni način života svakodnevno utječe na životnu kvalitetu pojedinca, ali i na način prehrane. Iako ljudi općenito dosta znaju o načinu pobiljšanja prehrambenih navika, važno je to znanje primijeniti u svakodnevnom životu. Brojne reklame propagandne poruke i kampanje vezane uz prehranu, mogu stvoriti zbrku kod potrošaća.
Najveću bi pozornost trebalo posvetiti stjecanju navika o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Hranom se osiguravaju nutrijenti (hranjive tvari) nužni za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo, kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali).
Osnovna pravila pravilne prehrane :
• ne pretjerivati u količini hrane,
• odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitaric,
• zamijeniti bijeli kruh integralnim,
• jesti pet ili više obroka voća i povrća na dan (jedan obrok = koliko stane u Vašu šaku),
• dati prednost ribi i nemasnome mesu (perad, kunić),
• uvrstiti u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja – maslinovo i bućino ulje,
• ograničiti unos slatkiša, zamijeniti ih orašastim plodovima i sušenim voćem (na dan = koliko stane u Vašu šaku),
• ograničiti unos masti i soli,
• cjelokupni dnevni unos hrane podijeliti u 5 – 6 manjih obroka (doručak-užina-ručak-užina-večera),
• doručak je najvažniji obrok,
• međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima.
Prehrana po krvnim grupama
U posljednje vrijeme često čujemo da se preporuča prehrana po krvnim grupama. Taj je način prehrane vrlo jednostavan, jer svaka krvna grupa ima popis namirnica koji odgovaraju pojedinoj krvnoj grupi i ako se pridržavamo tih uputstava stvaramo ravnotežu u organizmu između lužnatosti i kiselosti. Treba napomenuti da je svaki organizam jedinstven i da se treba prilagoditi svakom pojedincu.
Primjer:
Obrok s govedinom stvara jaku kiselost u organizmu, ali to ne znači da se treba u potpunosti izbaciti iz jelovnika. Ako se kombinira s dosta povrća i začini maslinovim uljem, govedina može biti zdrav i kvalitetan prehrambeni obrok.
U prehrani po krvnim grupama zastupljene su sve namirnice od životinjskog porijekla, do svih vrsta voća i povrća, riba i masnoća.
Važno je napomenuti da su za zdravo i normalno funkcioniranje organizma potrebne sve vrste namirnica. Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalne i tjelesne sposobnosti organizma, pa je zato važan raznovrstan i pravilan odabir namirnica.
Namirnice koje treba uzimati za:
nisko željezo – jedan obrok beefsteaka, slabo pečenog (veličine dlana), dva puta tjedno uz dosta svježe zelene salate.
upalne procese – ananas kao međuobrok vrlo je dobar jer sadržava snažan enzim (bromelin) koji djeluje protuupalno,
podizanje imuniteta – šitaki gljive (tri gljive u jednom obroku) 2-3 puta tjedno,
zeleni čaj – blokira upalne procese
Ako iz bilo kojeg razloga osoba ne može uzimati voće i povrće u sirovom ili kuhanom stanju, preporuča se konzumiranje voća i povrća u usitnjenim (tekućim) stanjima uz pomoć sokovnika. Tim načinom ni voće ni povrće ne gubi ni vitamine ni minerale.
Klice u prehrani
Klice su vitaminkso-mineralna bomba jer sadrži enzime i nukleinske kiseline koji pokreću izmjenu tvari, regeneraciju stanica i jačaju imuno sustav.
Klice se vrlo jednostavno mogu uzgajati tijekom cijele godine i uvijek su svježe i pristupačne, a mogu se koristiti od sendvića do salata (klice alfalfa, kvinoa, rotkvice, kresa i mnoge druge)
Alge
Jedna od namirnica suvremenog doba svakako je alga, iako su alge dio ljudske prehrane od kada postoji čovjek. Pod nazivom «morske trave» alge su riznica hranjivih sastojaka, šećera, bjelančevina, minerala i vitamina i organizam ih vrlo dobro podnosi.
I na kraju, ali nikako ne i najmanje važno, treba spomenuti kada i kako uzimati hranu. Nikako nije preporučljivo konzumirati hranu ako smo ljuti, umorni, tužni ili nervozni.
Pravilna prehrana bazira se na znanstvenim spoznajama, a cilj joj je omogučiti duži. Zdraviji i kvalitetniji život ponajprije svakom pojedincu, a zatim grupama osoba sa posebnim prehrambenim potrebama i čitavim populacijama.
Literatura:
Dr. Peter J.D. Adamo : ALERGIJE
Dr. Theodore A. Baroody : ALKALIZIRAJTE ILI UMRITE
